Dolaskom proljeća i povoljnijih vremenskih uvjeta za dulji boravak na otvorenome, za članove planinarskog društva „Rama“ znači i početak brojnih planiranih aktivnosti, između ostaloga i domaćinstva planinarima iz drugih planinarskih društava koji žele doći i upoznati Ramu i ramske planine.
Prije nekoliko tjedana članovi HPD „Rama“ organizirali su i realizirali uspon na Kamešnicu, najviši vrh Konj. Posjetom na vrh Kamešnice svi su ostali oduševljeni. Već tada se rodila ideja da se organizira uspon na njenog sjevernog „susjeda“ - planinu Cincar. Planina Cincar s najvišim istoimenim vrhom Cincar 2006 mnv nalazi se izmeđi Kupreškog i Glamočkog polja, na granici glamočke i livanjske općine.
Svaki uspon na planinu Radušu u svim godišnjim dobima doživljaj je u svakom pogledu, ali uspon u zimskom periodu, ipak je priča za sebe. Doživjeti Radušu u vrijeme kad je prekrivena dubokim snijegom, poseban je izazov. Iako je tek polovica siječnja, u dolini nema snijega, ali u zoni iznad 1500 metara, priča je potpuno drukčija. Duboki snijeg, hladnoća, jaki vjetar…
Već tradicionalno HPD “Rama” za svoje članstvo organizira Božićni uspon HPD na Ravašnicu. Ovogodišnji uspon biti će 27. prosinca.
Kako vrijeme prolazi, tako polagano pada zaborav na ljude i događaje od prije nepunih trideset godina. Oni koji su barem površno upućeni u događaje iz kolovoza 1992. godine, znaju što se tada događalo i koliko su ti događaji bili bitni za Ramu. Polovicom kolovoza, srpska vojska, s ciljem ostvarenja svoga ratnog plana, svojim napadima, ponovno je aktivirala ramsku bojišnicu.
Nastavljajući s tradicijom organiziranja božićnog i novogodišnjeg uspona na neku od ramskih planina, članovi HPD „Rama“, nakon Ravašnice, jučer, na prvi dan 2020. godine, organizirali su uspon na Pleminu stinu. Plemina stina, nalazi se na južnom dijelu Gornje Rame, i sastavni je dio masiva Vran planine.
Za ljubitelja prirode i ramskoga kraja veliki je izazov upoznati ga uzduž i poprijeko. Budući da je to veliki prostor, treba odvojiti puno vremena, ali za prave zaljubljenike, ipak, to nije baš tako teško.
Uz njega se vežu mnoge legende, ali i stvarni događaji iz ne baš davne prošlosti. Nekima je služio kao utočište pri bjegu od žandara, kada su iz Hercegovine na svojim leđima prenosili duhan i tako zarađivali za svoj, i život svoje obitelji. Naravno, riječ je o Vran planini. Mnogi kažu ako samo jednom dođete, uvijek ćete mu se vraćati. Došli ljeti ili zimi, uvijek ostanete bez riječi na njegovu ljepotu.
U sklopu redovitih aktivnosti, a u sklopu provedbe projekta prikupljanja podataka o ramskim planinama, njihovim karakteristikama, nadmorskoj visini, planinarskim stazama i izrade baze podataka, jučer je dio članova HPD “Rama” boravio na Vran planini i posjetio njezin najviši vrh Veliki Vran (2074 m/nv).
U sklopu realizacije projekta prikupljanja podataka o ramskim planinama, njihovim vrhovima, planinarskim stazama, poznatim i potencijalnim arheološkim nalazištima, kao i lokacijama stećaka na ramskom području, proteklog vikenda dio članova Društva “odradio” je Stromolje i kotu 912, dio planine Smojnik.