Ipak, nakon nekoliko godina, da bi se lakše moglo promovirati Ramu, njenu prirodu i planine koje je okružuju, osnovano je planinarsko društvo, koje svojim aktivnostima polako, ali sigurno stvara preduvjete da Rama bude poželjno i atraktivno planinarsko odredište.

To najbolje dokazuju brojni dolasci planinara i planinarskih društava iz BiH i susjedne Hrvatske, posebno na planinu Radušu.

Da bi se zainteresiranima približili i drugi dijelove Rame, kroz terenski rad Društva, do sada se uradilo dosta toga. Jedan od osnovnih oblika djelovanja na terenu, jest markiranje (obilježavanje) planinarskih staza što je i preduvjet brojnijeg dolaska planinara na određeni prostor.

Želeći posjetiteljima približiti prostor južno od Ramskog jezera, odnosno od Maglica do Kedžare na jugozapadu i Plemine, odnosno Pasije stine na jugoistoku urađeno je dosta, ali uvjek može više. Prije dvije godine, obilježena je “Staza Dive Grabovčeve” i staza do Plemine stine.

Da bi se u potpunosti “pokrio” spomenuti teren, kroz provedbu projekta markiranja staze od Maglica do Pasije stine, odrađena je akcija markiranja staze u cijeloj duljini. Od početne točke kod planinarske kuće u Gornjim Maglicama (Jozićima) do Pasije stine (kota 1675).

Staza je duga 10400 metara i vodi preko Priboja, Rusta, Duža, Miradovice i izlazi na šumski put koji završava okretištem u relativnoj blizini Pasije stine.

Zadnji dio staze od okretišta do vrha vodi kroz visoku višestoljetnu bukovu šumu i završava na vidikovcu s kojega pogled seže od Makljena do Vilinca i Pločnog.

Osim približavanja ovoga prostora svima zainteresiranima za posjet, njihovu sigurnost, olakšavanje snalaženja, ova staza je i svojevrsni “spomenik” prohujalim vremenima i nekadašnjim stanovnicima koji su skoro svakodnevno boravili na ovome prostoru, posebno u periodu proljeće, ljeto, jesen. Bilo da je u ptanju koševina, napasanje brojnih stada ovaca I goveda ili možda sječa drveća za svakodnevne potrebe. Od materijala za izradu alata i raznog oruđa do drveta za ogrijev.