Nažalost, njihovom istraživanju nije posvećena pozornost ni blizu onoliko koliko bi trebalo. Jedino stručno istraživanje prije stotinjak godina vršio je u ono vrijeme poznati hrvatski arheolog Ćiro Truhelka na lokalitetu Gradina u blizini izvora rijeke Rame. Ono što je tada pronađeno nalazi se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Nažalost, izgradnjom brane na rijeci Rami, tajne koje krije Gradina, zauvijek je prekrila voda Ramskog jezera.
S obzirom da na području ramske općine nema nikakve institucije koja bi se bavila arheologijom i zaštitom spomenika iz prošlosti kao i njihovo predstavljanje široj javnosti, sve je prepušteno vremenu i zaboravu.

Novija istraživanja radili su zaljubljenici u arheologiju, bez veće stručnosti, i bez bilo kakve zainteresiranosti institucija, Prema nekim privatnim analizama pronađenih predmeta na pojedinim nalazištima, njihova starost prelazi preko 4000 godina. Da bi se stvari promijenile i barem malo mrdnule s mrtve točke, nekoliko članova Hrvatskog planinarskog društva "Rama", 2013. godine, osmislilo je i pokrenulo projekt lociranja svih spomenika iz prošlosti na ramskom području, njihovog upisa u jedinstvenu bazu podataka GPS tehnologijom, kao i rad na njihovoj zaštiti pod nazivom "Tragovima prošlosti".

U sklopu realizacije ovoga projekta dio članova u lipnju 2013. Iznad sela Klek u Donjoj Rami  organizirao čišćenje Kraljevog stolca, za kojega mnogi tvrde da datira iz vremena kralja Tomislava.

U akciji je odrađen prvi dio posla, odnosno "grubi" radovi. Spomenik je bio zarastao u šiblje i visoki korov, i na njega je bila nabacana veće količina kamenja i zemlje, što je za početak uklonjeno, nakon čega se mogla dobiti malo jasnija slika o samom spomeniku i svrsi kojoj je nekad koristio. Iako je bio planiran nastavak radova u suradnji sa stručnjacima na području zaštite spomenika, zbog velikih troškova financirnaja, oni nisu dovršeni.

Zalaganjem i privatnim kontaktima, stvari se lagano mijenjaju, pa bi se ove godine trebalo završiti ono što je planirano na početku.

Riznica prošlosti

Nekoliko crtica o Kraljevom stolcu: "Za kraljevinu Ramu koja je kraljevski posjed ta stolica je bila namijenjena ramskom knezu, a za dolaske glavnog vrhovnika i kralja Hrvatsko-Ugarske, korištena je stolica isklesana kraj sela Klek u Donjoj Rami, odakle je još od kralja Tomislava, kralj predsjedao narodnim saborima..."

Osim Kraljevog stolca, selo Klek i njegova okolica prava su riznica prošlosti. U neposrednoj blizini Kraljevog stolca, nalazi se lokacija Glavica na kojoj je veća nekropola stećaka. Uz nekropolu, na Glavici se nalaze i ostaci građevine, za koju se pretpostavlja da je nekada bila crkva. O ovoj građevini, kao i ostalome što se nalazi na Kleku, u svojoj knjizi "Rama u Bosni" vrlo dobro je opisao Milenko Filipović, koji je 30-ih godina prošloga stoljeća istraživao ramsko područje.

Dio teksta iz knjige "Rama u Bosni" koji govori o Kraljevom stolcu i prošlosti Kleka. „Najzanimljivija kamena starina na Kleku je Kraljev stolac na mjestu Šakićevina u Polju. Neki ga nazivaju Banov stol. To je u kamenu isklesan prilaz do Kraljeva stoca koji izgleda kao tribine na dvije strane. S donje strane Kraljeva stola je velika gromila kamenja među kojima ima i tesanoga kamena. U blizini Kraljeva stola nalaze se dvije manje nekropole sa po nekoliko stećaka, obje na Glavičici. Priča se da je na Kraveljcima bila crkva. Nedaleko iznad kuća nalazi se velika nekropola Rudno sa 80 stećaka i mnogo grobova bez nadgrobnih spomenika."

Osim Kleka, veća poznata ahreološka nalazišta nalaze se na širem području župe Uzdol, Gradina u selu Donja Vast i Gradac iznad sela Ljubunci kao i brdo Gračac iznad crkve u Podboru.