Brojni stručnjaci preporučuju izlazak na otvoreno, prirodu, i ako imate imalo sklonosti prema njemu, planinarenje posebno. Uz zdravstvene prednosti koje sa sobom donosi planinarenje, postoji i još cijeli niz pozitivnih čimbenika. Osim upoznavanja prirode i njenih zakona, oni koji planinare, upoznaju prirodu i planine, ali i ljude koje susreću na svim svojim rutama.

Upornošću, aktivnim djelovanjem i promocijom mogu se napraviti vidljivi rezultati. Najbolji primjer za to je Hrvatsko planinarsko društvo „Rama“, koje je kroz vrijeme od osnutka pa do sada napravilo veliki pomak u promoviranju Rame i ramskih planina kao poželjnog planinarskog, turističkog ali i izletničkog odredišta.

Sjeverno od Ramskoj jezera, iznad Podbora i Ploče uzdiže se Kolivret koji predstavlja "središte“ Rame, jer se svojim položajem nalazi u sredini, između Gornje Rame i Prozora. Najviši vrh Kolivreta izdiže se 1074 metra iznad mora i većim dijelom obrastao je šumom. Kao i na ostalim planinama, Kolivret je nekada bio područje gdje su ljudi živjeli i radili od ranog proljeća do kasne jeseni.

Rama je kraj koji je po mnogočemu specifičan pa tako i po onome što je stvorio Bog – Prirodu i dao je na korištenje mnogim generacijama. Za istinske ljubitelje prirode, na koji god dio općine otišli ne može biti pogrešan izbor. Svaki dio ima svoju specifičnost i neponovljivu ljepotu. Krenuvši od najviših vrhova koji okružuju Ramu, pa do onih mikrolokacija kakvih vjerojatno malo gdje ima.

Sjeverno od Prozora na visini od 1134 m nalazi se planina Crni Vrh. Njegov najviši vrh, Dila, administrativna je granica između ramske i uskopaljske općine, odnosno između Hercegovačko neretvanske i Srednjobosanske županije. Crni vrh je i razdjelnica između jadranskog i crnomorskog sliva. Zapadno od Dila seže pogled prema uskopaljskoj dolini i Bugojnu, na sjevernoj strani uzdiže se Vranica.

Uspeti se na Draševo, bilo vozilom ili pješice, u vrijeme kada nema snijega, nije nešto posebno, i mnogi to rade, posebno nekoliko zadnjih godina. Uspeti se zimi, kada je put, ili staza pod snijegom, to je sasvim drukčija priča. Snijeg i hladnoća otežavaju uspon, a izlaskom na otvoreni prostor, klima se u trenutku mijenja…

Zadnjih nekoliko Božića dočekali smo i proveli u vremenu koje više podsjeća na proljeće, nego na kraj prosinca. Unatoč najavama meteorologa da ćemo ove godine imati “bijeli” Božić, to se nije dogodilo. Blagdan sv. Ivana, ipak je donio malu promjenu vremenskih prilika i nešto snijega po planinama.

Planina Smojnik uzdiže se iznad Ramskog jezera i brane HE “Rama”, i dominira cijelim ovim prostorom. S visinom od 1261 metra,  njezin najviši vrh je Lisina. Smojnik, kao i većina ramskih planina, u prošlosti bila je naseljena tijekom cijele godine. Na njoj su pasla brojna stada ovaca kao I ostale stoke.

Iako je Rama sa svih strana okružena planinama i uzvisinama, rijetko koja kota tako dominira prostorom kao Klečka stina koja se nalazi jugoistočno od Prozora. Kao stražar, nadvila se nad Klečko polje i selo Klek po kojemu je i dobila ime. Na istočnoj strani, uzdiže se iznad Kućana, s kojih izgleda još veća i dojmljivija. Njena najviša kota nalazi se na 1154 metra nadmorske visine s koje pogled seže na sve strane.

Ramsko jezero nalazi se u dolini i sa svih strana okruženo je visokim planinama. Jedna od tih planina je i  Smojnik, čiji se najviši vrh Lisina nalazi na 1232 metra nadmorske visine. Osim Lisine, Smojnik ima još nekoliko izrazitih vrhova-kota, među kojma izdvajamo kotu 912 – Kamena dica. Ova kota nalazi se istočno od brane HE “Rama” i do nje se može doći markiranom stazom od kamenoloma iznad Kovačeva Polja.